KAFIĆ |  FORUM |  ROMANSE |  RAZGLEDNICE |  OGLASNIK   


upit 



    kontaktirajte nas VIDI kao prva stranica prijavi u bookmark
  Naslovna
  Hrvatska
  Svijet
  Zanimljivosti
  Računala
  Znanost
  Automobili
  Sport
  Financije i posao
  Zdravlje i medicina
  Kultura
  Showbiz

  Forum
  Kafić
  Romanse
  Razglednice
  Oglasnik


 NOVOSTI
Kraj Atlantisa
Američka svemirska agencija Nasa će u petak, ukoliko sve bude u redu s vremenom i tehnikom, iz svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu na Floridi u svemir po zadnji put poslati raketoplan Atlantis i s tako zaključiti 30-godišnju povijest takvih svemirskih letova.

Nasa očekuje da će se povijesno lansiranje Atlantisa dogoditi u 17.26 po srednjeeuropskom vremenu te da će ga u živo gledati oko milijun ljudi, koji će se okupiti na obližnjim cestama i plažama te ispratiti u svemir četveročlanu američku posadu.

Misija Atlantisa pod imenom STS-135 trajat će 12 dana, a raketoplan će na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) ponijeti 3,6 tone zaliha i opreme. Između ostalog, svaki će astronaut ponijeti sa sobom i iPhone. Misija Atlantisa je 135. misija raketoplana od travnja 1981., kada je u svemir poletjela Columbia, i 37. let raketoplana na ISS.

Od travnja 1981. raketoplanima je u svemir otišlo 355 astronauta, koji su ukupno proputovali 870 milijuna kilometara. Atlantis će nakon povratka u biti izložen u Kennedyjevom svemirskom centru.
objavljeno u 12:33;
 07. srpnja 2011 / tr
Naočale koje vraćaju vid slijepima
Znanstvenici s Oxforda razvijaju "pametne naočale" koje koriste sićušne kamere i džepna računala koja upozoravaju osobe koje ih nose na predmete i ljude ispred njih. Ove naočale će slijepim ljudima olakšati kretanje kroz prometna mjesta kao što su stanice javnog prijevoza.

Čak će im omogućiti da "pročitaju" brojeve na autobusima i bankomatima. Ako testovi budu uspješni, lagane i jeftine naočale bi se na tržištu mogle naći već 2014. godine, a najviše koristi od ovog izuma imat će starije osobe čija je makularna degeneracija povezana sa starenjem.

Prethodni pokušaji da se stvori jedan ovakav uređaj rezultirali su velikim, tamnim naočalama s nezgrapnim kamerama i pozamašnim računalom. Međutim, napredak u tehnologiji omogućio je stvaranje bioničkih naočala koje se izgledom gotovo ne razlikuju od standardnih naočala, a najvažnije od svega je što bi cijenom trebale biti pristupačne većini.

Doktor Stephen Hicks, klinički neuroznanstvenik je završio temeljna istraživanja, a sada radi na prototipu naočala. On najavljuje prozirne naočale s lećama okovanim malim svjetlećim diodama i kamerama veličine pribadače na vanjskom kutu okvira.

Kamere će primati informacije koje bi oči trebale vidjeti i slati ih na računalo veličine mobitela koje će osoba nositi u džepu.

Računalo će obraditi informacije i pojednostaviti ih. LED svjetla u lećama će, zatim, zasvijetliti, dajući nositelju naočala značajne informacije o tome što se nalazi ispred njega. Dodavanje slušalice u uho moglo bi dozvoliti prenošenje složenijih informacija.

Onima koji su izgubili veliki postotak vida, ovo otkriće će pomoći da budu neovisni dovoljno da mogu sami ići u kupovinu ili se voziti javnim prijevozom.
objavljeno u 19:06;
 06. srpnja 2011 / tr
Europa za dvije godine dobiva svemirski metak
Europska svemirska agencija (ESA) najavila izgradnju letjelice, tzv. svemirskog metka. On bi trebao ličiti svemirskom brodu, ali neće imati krila. Za njegovu je izradu zadužena tvrtka Thales Alenia Space, a letjelica bi trebala biti gotova u sljedeće dvije godine.

Ta je tvrtka već napravila nekoliko komponenti za Međunarodnu svemirsku postaju, pa analitičari smatraju da je dorasla zadatku. U ESA-i tvrde da će ova letjelica biti okretnija i preciznija od dosadašnjih svemirskih shuttleova.

Nova bi letjelica trebala težiti oko dvije tone, lansirat će se pomoću Vega rakete, a maksimalna će joj brzina biti 25.600 kilometara na sat.
objavljeno u 14:56;
 23. lipnja 2011 / mls
Od Pariza do Tokija za 2 i pol sata
Europski aeronautički i obrambeni koncern EADS je predstavio koncept bez-emisijske nadzvučne letjelice (Zehst), kojoj će za put od Pariza do Tokija biti potrebno samo dva i pol sata. Zrakoplov će moći primiti od 50 do 100 putnika.

Polijetat će pomoću običnih motora koje će pokretati biogorivo od morske trave, a potom će prijeći na raketni pogon. Raketni motori na vodik i kisik, iz kojih će se u zrak emitirati samo para, ponijet će zrakoplov na visinu od 32 kilometara. Usporedbe radi, današnji putnički zrakoplovi lete na oko 10.000 metara visine.

Prije slijetanja pilot će isključiti motore i odjedriti prema Zemlji, a uoči slijetanja će ponovno uključiti obične motore. EADS smatra da će prototip biti izgrađen do 2020. godine, te da će prve putnike prevesti oko 2050. godine.

Koncern projekt razvija zajedno sa Japanom, a stručnjaci koriste tehnologiju koja je već dostupna. Četiri metra velik model zrakoplova, koji izgledom podsjeća na umirovljeni nadzvučni zrakoplov Concorde, bit će izložen u zračnoj luci Le Bourget u blizini Parizu, u okviru izložbe koja će vrata javnosti otvoriti u petak.
objavljeno u 07:22;
 23. lipnja 2011 / tr
Na Zemlju pada više od tone smeća
Oko 1,3 tone smeća, nakrcane na orbitalnome teretnom brodu koji se odvojio od Međunarodne svemirske postaje, trebalo bi izgorjeti nad južnim dijelom Tihog oceana. Robotizirana letjelica ATV-Johannes Kepler vraća se nakon obavljanja posljednjeg svemirskog zadatka.

Svojim velikim raketnim motorima podigla je ISS na 30 kilometara višu i sigurniju orbitu. Nakon izgaranja letjelice i smeća u atmosferi, ono što je preostalo palo je u morske vode. Europska svemirska agencija iznimno je zadovoljna načinom na koji je letjelica djelovala još od njezina lansiranja u veljači.

Njegovi su automatski sustavi bez problema pronašli ISS i vezali se uz stražnju stranu platforme. Jedina nezgoda bilo je pucanje ventilatora za cirkuliranje zraka u teretnom prostoru tijekom leta. Kepler je prilikom lansiranja težio više od 20 tona i najteži je brod što ga je Europa ikad poslala u orbitu.
objavljeno u 11:37;
 22. lipnja 2011 / mls
Space.com objavio fotografije pomrčine Mjeseca
Internetska stranica Space.com objavila je galeriju fotografija pomrčine Mjeseca. Među njima se našla i jedna snimljena sa zagrebačke Medvednice. U popratnom tekstu piše da Zagreb sjaji pod crvenim Mjesecom tijekom potpune lunarne pomrčine.

Snimio ju je promatrač Phillip Bailey, a Zagreb se tako našao u ekskluzivnom društvu 17 fotografija pomrčina Mjeseca koje su snimljene iz dijelova svijeta u kojima je pojava bila vidljiva. Osim Zagreba, tu su još bili primjerice Johannesburg u Južnoafričkoj Republici, Filipini, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija.

Stranica Space.com uglavnom prenosi vijesti NASA-e i drugih svemirskih i astronomskih agencija i institucija, a vodi ju udruga National Space Society.
objavljeno u 08:37;
 17. lipnja 2011 / mls
Proizvedeno lasersko svjetlo iz žive stanice
Živa je stanica prvi put iskorištena za dobivanje laserskog svjetla. BBC javlja kako će lasersko svjetlo biti dobiveno iz stanica ljudskog bubrega. Ovo bi otkriće moglo znatno unaprijediti mikroskope i sve oblike svjetlosnih terapija u medicini.

Laserska svjetlost razlikuje se od obične po malom spektru boja i valova koji sinkronizirano osciliraju, a ima vrlo široko polje korištenja – od skenera na blagajnama supermarketa, pa sve do DVD-playera i industrijskih robota.

Proces dobivanja laserskog svjetla iz žive stanice počinje inženjeringom stanica. One mogu proizvesti protein koji emitira svjetlost. Prvi protein tog tipa pronađen je kod svjetlećih meduza.

Ako se na takve stanice djeluje slabim plavim svjetlom, one počinju isijavati zelenom laserskom svjetlošću. Do ovog otkrića došli su znanstvenici iz Wellman centra za fotomedicinu u glavnoj bolnici u Massachusettsu.
objavljeno u 14:24;
 14. lipnja 2011 / mls
Emisije CO2 na novoj rekordnoj razini
Emisije ugljičnog dioksida (CO2) su u 2010. dosegle novu rekordnu vrijednost, zaključuje IEA. Emisije su dosegle 30,6 gigatone i tako premašile dosad rekordne vrijednosti iz 2008. godine za 5%. Povećanje emisija CO2 predstavlja velik neuspjeh u borbi protiv klimatskih promjena.

2008. su emisije CO2 iznosile 29,3 gigatone, stoji u izvješću objavljenom na internetskim stranicama Međunarodne agencije za energiju (IEA). U kriznoj 2009. godini količina ispusta se smanjila.

Podaci o emisijama CO2 za lani uključuju i 80 posto planiranih emisija u energetskom sektoru do 2020. godine. U odnosu na vrstu goriva, čak 44 posto emisija odnosi se na CO2, 36 posto na naftu i 20 posto na zemni plin.

“Osjetno povećanje emisija CO2, ako uračunamo emisije do 2020. godine, predstavljaju ozbiljnu prijetnju našim naporima za ograničavanje globalnog zagrijavanja atmosfere na najviše dva stupnja Celzija,” naglašava glavni ekonomist IEA-e Fatih Birol.

Svjetski čelnici su se u prosincu prošle godine u meksičkom Cancunu dogovorili da zagrijavanje atmosfere ograniče na najviše dva stupnja Celzija. Za postizanje tog cilja potrebno je ispuste stakleničkih plinova dugoročno ograničiti na približno 450 miligrama po kilogramu ekvivalenta CO2, što znači samo petpostotno povećanje emisija u usporedbi s procijenjenih 430 miligrama po kilogramu u 2000. godini.

Za postizanje toga cilja emisije CO2 po izračunima IEA u 2020. ne bi smjele premašiti 32 gigatone. To znači da emisije u sljedećih deset godinu smiju narasti manje nego što su narasle u 2009. i 2010.

“Naše ocjene još su jedno upozorenje. Svijet se znatno približio količini emisija koju ne bi smio doseći do 2020., ukoliko želimo ograničiti globalno zagrijavanje sukladno ciljevima. S obzirom na mali manevarski prostor, bez odlučnih mjera teško ćemo postići u Cancunu postavljene ciljeve,” naglasio je Birol.
objavljeno u 08:11;
 31. svibnja 2011 / tr
Sateliti Galileo u orbitu će u listopadu
Prva dva operativna satelita u okviru europskog satelitskog navigacijskog sustava Galileo bit će lansirani u listopadu iz europskog svemirskog lansirnog centra u Francuskoj Gvajani, priopćeno je i Bruxellesa.

Sateliti koji će kružiti oko zemlje na visini od 23.600 kilometara omogućit će prve usluge sustava 2014. godine. Nakon lansiranja u listopadu uslijedit će i drugi, s ciljem da Galileo postane potpuno operativan 2019. godine.

U orbiti su već dva pokusna satelita Giove A i Giove B, koji stručnjacima pomažu u testiranju rada i pouzdanosti sustava. Sustavom Galileo EU želi konkurirati postojećem prevladavajućem američkom sustavu GPS, kineskom Compasu i ruskom Glonasu, koji su još u razvoju. Europski sustav satelitske navigacije i više će nego dvostruko poboljšati mogućnosti GPS-a te signale na udaljenim područjima na sjeveru Europe i u velikih gradovima, u kojima su učestale smetnje zbog nebodera. Galileo će biti i najprecizniji.

Dok GPS nadzire američka vojska, Galileom će upravljati isključivo civilne vlasti, a koristit će se i u vojne svrhe. Galileo će ponuditi pet vrsta usluga, od besplatne i javno dostupne, namijenjene širokoj uporabi, preko ograničene usluge za tvrtke, koja se plaća, do usluge koja će biti namijenjena institucijama EU-a te tijelima država članica (i vojsci), pri čemu će podaci biti tajni i sasvim zaštićeni.

Nakon neuspjeha isprva predviđenog javno-privatnog partnerstva za stvaranje potrebne infrastrukture za Galileo, EU je u studenom 2007. odlučio da će se program uspostavljanja financirati samo iz javnih sredstava, tj. iz proračuna EU-a.

Izvedbenu uredbu, koja je pravni temelj za provedbu projekta, Europski parlament i članice Unije potvrdile su u prvoj polovici 2008. Proračun za izvedbu cjelovitog europskog globalnog satelitsko-navigacijskog sustava – programa GNSS – iznosi 3,4 milijarde eura za razdoblje od 2007. do 2013., a sastoji se od programa EGNOS, koji je neka vrsta predfaze Galilea, a putem tri satelita u orbiti i mreže zemaljske infrastrukture povećava preciznost signala GPS i Galileo.

Europska je komisija u siječnju objavila izvješće o tijeku provedbe projekta Galileo. U izvješću se navodi da će prve usluge sustava s obzirom na dosadašnji napredak biti dostupne 2014. godine, kako je isprva najavljivano, no kvaliteta tj. preciznost tih usluga neće biti na predviđenoj razini te Galileo korisnicima neće nuditi sve što je isprva predviđeno.

Problemi zbog neuspješnog javno-privatnog partnerstva i dugotrajno dogovaranje o načinima financiranja projekta učinili su svoje pa će se dio troškova projekta prenijeti i u sljedeće višegodišnje proračunsko razdoblje EU-a od 2014. do 2020.

Komisija procjenjuje da će osim 3,4 milijarde eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju za stvaranje cjelokupne infrastrukture Galileo iz proračuna Unije morati dobiti još oko 1,9 milijardi eura, dok će godišnji operativni troškovi rada sustava iznositi oko 800 milijuna eura.

No te brojke još nisu konačne. Ministri prometa EU-a već su pozvali na sve moguće mjere kako bi se izbjegao daljnji rast troškova za Galileo. Tržište usluga satelitske navigacije do 2020. će se sa sadašnjih 130 povećati na 240 milijardi eura, a izravne gospodarske i društvene koristi za Europu u Bruxellesu procjenjuju na oko 60 milijardi eura u sljedećih 20 godina.
objavljeno u 16:28;
 26. svibnja 2011 / tr
Znanstvenici otkrili slobodno kružeće planete
Znanstvenici su otkrili dosad nepoznatu pojavu u svemiru – planete za koje se smatra da ne kruže oko neke zvijezde, nego slobodno kruže svemiru, objavio je britanski časopis Nature. Ti planeti, neke vrste plinovite kugle, slične su veličine kao planeti Sunčeva sustava.

Znanstvenicima bi mogli pomoći u shvaćanju nastanka planeta. U okviru dvogodišnjeg istraživanja svemira znanstvenici su otkrili deset planeta mase približno jednake Jupiterovoj, koji je najveći planet Sunčeva sustava, koji su toliko udaljeni od najbliže zvijezde da se smatra da slobodno kruže po Rimskoj cesti.

Istraživanje koje su provele dvije skupine međunarodnih znanstvenika, a objavljeno je u časopisu Nature, znači proboj u znanosti na područje izvan sunčevih planeta tj. planeta koji postoje izvan Sunčevog sustava.

Od 1995. znanstvenici su identificirali 500 takvih planeta, no spomenutih deset planeta veličine slične Jupiterovoj, kruži na tako velikoj udaljenosti od najbliže zvijezde da se čini sa su “nepovezani” sa zvijezdom. Nove planete znanstvenici su otkrili u okviru istraživanja u kojem su tražili tijela udaljena od zvijezde između 10 i 500 astronomskih jedinica.

Astronomskom jedinicom mjerimo udaljenost Zemlje od Sunca i iznosi oko 150 milijuna kilometara. Jupiter je udaljen od Sunca više od pet astronomskih jedinica, dok je najudaljeniji planet Sunčeva sustava Neptun od Sunca udaljen 30 jedinica.

Teorija o nastanku planeta tj. planetezimalna teorija pretpostavlja da su planeti nastali od međuzvjezdanog praha i plinova te da su vezani na zvijezde, oko kojih kruže dok one ne iscrpe svoju energije. Znanstvenici u istraživanju smatraju da su se spomenuti planeti, koji su jako udaljeni od najbliže zvijezde, nedavno “oslobodili” od gravitacijske povezanosti sa zvijezdom.
objavljeno u 21:05;
 23. svibnja 2011 / tr
Zebre - malo veći barkodovi
Skupina računalnih stručnjaka i biologa razvija iznimno jednostavan i precizan sustav za prepoznavanje zebri u divljini. Novi sustav po imenu Stripespotter je po načinu rada sličan rješenjima za skeniranje barkodova.

Na fotografiji snimljenoj posve običnim fotoaparatom može identificirati pojedinu zebru i to preciznije od drugih programa za prepoznavanje slika. Može se koristiti i na drugim životinjskim vrstama s crtama na koži, poput tigrova i žirafa.

Stripperspotter, koji je već u uporabi pri izgradnji biometrijske baze podataka o zebrama u Keniji, razvijen je u okviru zajedničkog projekta laboratorija Computational Population Biology sveučilišta Illinois i Equid Research and Conservation svaučilišta Princeton.
objavljeno u 12:32;
 11. travnja 2011 / tr

 IZVUČENO
Kraj Atlantisa
Naočale koje vraćaju vid slijepima
Europa za dvije godine dobiva svemirski metak
Od Pariza do Tokija za 2 i pol sata
Na Zemlju pada više od tone smeća
Space.com objavio fotografije pomrčine Mjeseca
Proizvedeno lasersko svjetlo iz žive stanice
Emisije CO2 na novoj rekordnoj razini
Sateliti Galileo u orbitu će u listopadu
Znanstvenici otkrili slobodno kružeće planete
Planet Gliese 581 d ipak pogodan za život
Prvi međunarodni let Solar Impulsea
I Triton želi do Marijanske brazde
NASA odgodila lansiranje Endeavoura
CIA otkrila tajnu nevidljive tinte
Nacionalni park Yellowstone tempirana bomba
Podvodni muzej ljudskih kipova
Europa će završiti pod Afrikom
Zebre - malo veći barkodovi
Arktik uskoro ostaje bez leda
Asteroid prati Zemlju
Kontaminacija ugrožava sjetvu?
Stigao LG Optimus ME
Kina postaje vodeća i u znanosti
Počinje jednogodišnje promatranje Merkura
Mravi mogu predvidjeti potres?
Otkrivena najhladnija zvijezda
Preživjeli ste Veliki prasak. Kako? Otkriva Tehnopolis
Japan pokrenuo i led na Antarktici
Einsteinov arhiv uskoro na webu


Hrvatska, Svijet, Zanimljivosti, Računala, Znanost, Automobili, Sport, Financije i posao, Zdravlje i medicina, Kultura, Showbiz

Forum, Kafić, Romanse, Razglednice, Oglasnik

© 2001 Vidi-TO d.o.o. Sva prava pridržana. / All rights reserved.